Možda ste takođe i vi razmišljali o ulaganju u solarnu (fotonaponsku) elektranu, ali neznate otkuda početi. Bez straha, niste jedini. Pravo pitanje, kako početi, je ono između najčešćih koje postavljaju budući ulagači. Zbog toga što ulaganje u solarnu elektranu zahteva relativno veliki početni ulog, zaslužuje temeljno razmatranje, bez "mačka u džaku" i "sitnog teksta" već samo konkretne argumente.

1. Zašto ulagati u solarnu elektranu?

Ako posmatramo iz ugla ekologije, električna energija dobijena od sunca je najekološki način dobijanja energije. Sunce je besplatno, nije ničije vlasništvo te nikad neće nestati. Ulaganje u sunčanu elektranu je zadatak svakog čovjeka koji teži budućnosti i ekonomičnu potrošnju električne energije. Solarna elektrana je dugoročno rješenje, pa time predstavlja dugoročni prihod električne energije.

2. Ko može graditi solarnu elektranu?

U Evropskoj uniji bilo ko: individualna domaćinstva, preduzetznici, opštine, fizička i pravna lica, itd. Kako se u našoj državi usvajaju Evropski standardi, zakoni i norme, ovakve investicije su moguće i kod nas.

3. Da li su solarne elektrane modni trend?

Ne, nisu. Sunčeva energija je najperspektivniji oblik energije u smislu ekologije. U viziji Evropske Unije (EU) za fotonaponske sisteme određeno je da će se do 2030. godine u EU instalirati solarne elektrane čija će snaga doseći 200 Giga-Watta, a to je 4 % ukupne svetske proizvodnje električne energije. Do 2050. godine sva proizvedena električna energija iz solarnih sistema bi trebala dostići preko 25% ukupne električne energije proizvedene na klasičan način u celom svijetu.

4. Gdje je moguće postaviti solarnu elektranu?

Recimo, da ćete postaviti elektranu na postojeći objekat ili zemljište u vašem vlasništvu. Možete je postaviti vrlo lako na krov, u krov umjesto crepa, na fasadu, kao sojenicu, kao krov zimskog vrta ili kao samostalan sistem na zemljištu. U prvom koraku možete vrlo lako sami proveriti gdje bi bilo najbolje postaviti sistem, a to je južna strana krova, zida kuće, nadstrešnice, sojenice itd. Optimalan ugao postavljanja solarne ćelije za zimski i ljetni režim je između 30 i 35 stepeni.

5. Kolika površina solarnih panela je potrebna da se iz sunčane energije dobije 1 KW električne energije?

Taj podatak najprije zavisi od osunčenja i vrste solarnih ćelija. Otprilike je za 1 kW električne energije potrebna površina solarnih ćelija od 8 metara kvadratnih.

6. Kada upotrebiti monokristalne, a kada polikristalne FN module?

Načelno monokristalni moduli imaju veći stepen iskorišćenja te su skuplji, treba biti pažljiv kod odabira modula jer dobri polikristalni moduli mogu imati bolji stepen iskorišćenja od "slabijih" monokristalnih. Zato je potrebno za svaki objekat i zahtev svakog investitora odabrati najoptimalniji fotonaponski (FN) modul.

7. Šta nam govori podatak o iskorišćenosti fotonaponskog modula tj. solarne ćelije?

Definicija površinske iskorišćenosti u odnosu na učinak pretvaranja sunčane energije u električnu je vrlo složena. Pojednostavljeno rečeno, ako je veća površinska iskorišćenost, biće i ekvivalentno veće pretvaranje sunčane energije u električnu iz dotične površine. Nazivna snaga solarne ćelije je u stvari rezultat iskorišćenja – kod manjeg iskorišćenja će za istu nazivnu snagu solarne ćelije biti potrebna veća površina ćelija.